Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici mišljenje da ne treba dati dječji dodatak djeci koja pohađaju osnovnu ili srednju školu, čiji roditelji ne primaju nikakva socijalna ili materijalna davanja, a vode se na Zavodu za zapošljavanje kao nezaposlena lica.
Predlog za izmjenu Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim bi se djeci nezaposlenih roditelja dao dječji dodatak, predao je nezavisni poslanik i funkcioner Demosa Zoran Miljanić. On je kazao da inicijativu za izmjene zakona prati i 6.200 potpisa građana, koji smatraju da dodatak treba dati djeci čiji roditelji ne rade. On je u izjavi za „Dan” istakao da su neprihvatljivi ovakvi potezi vlasti, jer je jedan posao premijerovog brata Aca Đukanovića, odnosno slučaj „Limenka”, državu više koštao nego što je potrebno za davanje naknada mališanima.
Premijerovom bratu dosad je iz državnog budžeta u slučaju „Limenka” isplaćeno 13.988.610 eura.
U mišljenju Vlade navedeno je „da predlog zakona o dopuni Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti ne treba prihvatiti”. To su obrazložili citirajući važeći akt u kojem stoji da pravo na dodatak imaju djeca korisnika materijalnog obezbjeđenja, njege i pomoći, lične invalidnine, kao i mališani bez roditeljskog staranja i čiji roditelji koriste neki od programa o aktivnom prevazilaženju nepovoljne socijalne situacije. Konstatovali su da se visina dodatka kreće od 19 do 31,90 eura.
– Roditelji koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, a koji ne ostvaruju prihod odnosno nemaju imovinu, mogu da ostvare pravo na materijalno obezbjeđenje. Roditelji, korisnici prava na materijalno obezbjeđenje imaju pravo na dodatak za djecu. Pravo na dodatak sada ostvaruje 11.364 djece – stoji u mišljenju Vlade.
Zoran Miljanić je kazao da je iznenađen.
– Kao poslanik podnio sam inicijativu za izmjene zakona i očekivao sam da ona naiđe na opštu podršku svih stranaka. Nadao sam se i jednoglasnom stavu Vlade da se zakon izmijeni. Iznenađen sam reakcijom Vlade, mada ne bi ništa trebalo da nas iznenađuje od ove vlasti – izjavio je Miljanić.
On je naveo da su upravo zbog aktuelne vlasti desetine građana bez posla i najmanje što se moglo učiniti za njih jeste da se njihovoj djeci da dodatak.
– U svakom slučaju, očekujem da kolege poslanici shvate značaj donošenja ovakvog zakona. Skupština može izglasati ovaj zakon bez obzira na mišljenje Vlade – istakao je Miljanić.
Predsjednik Alternative Crne Gore Vesko Pejak ocijenio je da je odluka Vlade Crne Gore da odbije predložene izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti samo dokaz posvećenosti ove vlasti da se nepomogne onima kojima je ta pomoć najpotrebnija – djeci!
– Ne treba zaboraviti da djeca nijesu ništa kriva. Ona nijesu kriva za ekonomsku situaciju u kojoj provode svoje djetinjstvo. Djeca nijesu kriva što njihovi roditelji ne mogu da nađu posao po tri godine. Djeca nijesu kriva što je besplatno školovanje i liječenje postalo skupo. Dodjeljivanje besplatnih udžbenika, koje je DPS ovih dana promovisao na sva zvona, bila je samo predizborna šala – istakao je Pejak.
On navodi da je Crna Gora jedina zemlja koja želi da uđe u EU, a koja nema dječji dodatak.
– Za ovaj dječji dodatak potrebno je godišnje izdvojiti samo devet miliona eura. Toliko je država izdvojila da bi se samo jednom čovjeku, bratu velikog vođe, isplatila „kirija” što je brat. Sva djeca u Crnoj Gori čiji roditelji ne rade mogla su imati po bijednih 30 eura mjesečno. Sa tih 30 eura sigurno im ne bismo riješili socijalne probleme, niti bismo uspjeli da ih najedemo, ali sam siguran da bismo uspjeli da toj djeci damo nadu da Crna Gora brine o njihovom interesu. Ona bi se radovala svakog mjeseca znajući da će imati makar po čokoladu ili patike – istakao je Pejak.M.S.
Sredstva se mogla obezbijediti od poreza
Podsjetimo, Alternativa Crne Gore, kao i NVO Euromost i Manjinski akcionari Gornjeg Ibra predali su u martu Skupštini Crne Gore inicijativu za usvajanje zakona po kojem bi se obezbijedio dječji dodatak za djecu čiji roditelji ne rade. Procjene predstavnika NVO su bile da bi pravo na dodatak imalo oko 30.000 mališana, za šta bi godišnje trebalo izdvojiti oko devet miliona eura. Predlažili su da se sredstva za to obezbijede od poreza na luksuz, alkohol, cigarete i igara na sreću.